Predlog sa:
- Osnovni oblik ovog predloga je s (piše se bez apostrofa!). Oblik sa u starijem jeziku je upotrebljavan samo ispred suglasnika koji otežavaju izgovor s, npr. sa pticom, sa kćerima. Danas se znatno proširila upotreba predloga sa, ali se ipak preporučuje s gde god je to moguće, s prijateljem, s decom, s omladinom, itd. Poneki autori zbog blagozvučnosti radije upotrebljavaju oblik sa ispred vokala, naročito ako ovome sledi još jedno "s" (sa ispitom, sa osam nogu, zvuči lepše nego s ispitom i s osam nogu). Ispred s, ž, š uvek se koristi predlog sa: sa Željkom (ne s Željkom), sa šurakom, itd.
- Predlog s se upotrebljava u instrumentalu kada instrumental označava društvo (s majkom, s detetom), a ne upotrebljava kada označava oruđe (rukovati mašinom, putovati autobusom).
Treba znati da je predlog s neizbežan kad god se imenica ne može upotrebiti u instrumentalu, bilo zato što je ispred nje broj ili prilog za količinu: rukovati s tri mašine, putovati s više pasoša, itd.
Slovo Đ:
- Kada prevodite neki tekst ili ga lektorišete na kompjuteru, obratite pažnju na upotrebu slova đ i dj;
pravilna je upotreba slova đ.
Koji, koga:
Koji, kojeg(a), kojem(u) znači isto i jednako
je pravilno kao i koga,
kome.
Oblik
akuzativa kojeg(a) sme se upotrebljavati
samo za živa bića: Čovek koga smo
sreli.
Kada
se zamenica odnosi na nešto neživo ili na imenice zbirnog značenja (kao narod)
mora zadržati oblik koji: Poslednji film koji je snimio.
Odnosna
zamenica treba da stoji neposredno posle imenice na koju se odnosi.
Uticaj medija:
Nepravilno:
Bez da: Bez da me je pitao. > A
da me nije pitao. (a da je ispravno)
Ulja
nema radi toga što... > Ulja nema zato što...
Izgubio
je meč protiv Federera. > Izgubio
je meč od Federera.
Sve se češće mogu čuti
konstrukcije tipa:
Odluku
ćemo doneti na naučnom veću. - Juče je na upravnom odboru postavljen novi direktor.
Jedine
ispravne konstrukcije su: na sednici
nastavničkog veća,
na sednici Školskog odbora, na zasedanju vlade, itd.
- Nepravilna je sintagma za ovde i za poneti. Pravilno je reći da ponesem, ovde ću da pojedem, itd.
Konstrukcije:
- Smatraju ga za velikog poznavaoca umetnosti. > Smatraju ga velikim poznavaocem umetnosti.
-
Pomogao mi je oko dece. > Pomogao mi
je da čuvam decu.
- Preko Jelene
se može objasniti uspeh Marka. > Zahvaljujući Jeleni jedino se može
objasniti Markov uspeh.
- Pohod sa ili bez njega. > Pohod sa njim ili bez njega. (Ispravno je samo u priloškoj upotrebi bez imenice: Jeste li za ili protiv?)
- Štrajkuju unazad pet meseci. > Štrajkuju već pet meseci.
- juče uveče > sinoć
- danas ujutru > jutros
- još uvek > i dalje
- često puta > više puta, ili samo često
NI NEĆU:
Ni ispred ne, neću, nemoj, nemam, nisam, oblik ni ili niti zamenjuje se sa i: "On to ni ne zna." > "On to i ne zna."
Cilj:
- Donesi to ovde. > Donesi to ovamo.
- Čim sam ovde stigao. > Čim sam ovamo stigao.
Gde ideš? > Kuda ideš?
Gde ste pošli? > Kuda ste pošli?
Da + prezent:
Upotreba
konstrukcije da + prezent umesto
infinitiva u građenju budućeg vremena nije dopuštena u književnom
jeziku.
- Doći ću na ručak (Ja ću doći na ručak).
Ne - Ja ću da dođem na ručak.
Menjanje imena kroz padeže:
I ime i
prezime muškaraca menjati kroz padeže.
- Nastup Mika Džegera.
Kod žena se menja samo ime.
- Volim svoju devojku, Jelenu Petrović.
Singularia tantum:
Postoje imenice koje imaju samo oblike množine (singularia tantum) i pogrešno ih je upotrebljavati u množini.
- Nedostaju nam stručni kadrovi. > Nedostaje nam stručni kadar.
Pluralia tantum:
Postoje imenice koje imaju samo oblike množine (pluralia tantum), ali ih neretko srećemo u nepravilnim oblicima jednine.
- Ovo je moja omiljena novina. > Ovo su moje omiljene novine.
- Učio sam iz skripte. > Učio sam iz skripata. (Imenica skripta je srednjeg roda i menja se na sledeći način: skripta, skripata, dat., instr., lok. skriptima.)
Neslaganje
imenica (nekongruentnost):
- Velika je gužva u i oko stadiona. > Velika je gužva na stadionu i oko njega.
- Letovi iz i za Beč. > Letovi iz Beča i za Beč.
- Vozila sa i bez prikolice. > Vozila sa prikolicom i bez nje.
Odličan članak. Jedinu primedbu imam u vezi sa tim da su pravilni padeški oblici od "koji" i "kojeg, kojem" i "koga, kome".
ОдговориИзбришиPromena "koji" je sledeća: koji, kojeg(a), kojem, koji (za nežive pojmove)/kojeg (za živa bića), s kojim, o kojem. Oblici: koga, kome, koga, s kim(e), o kom(e) predstavljaju padeške promene upitne zamenice "ko". Određena zamenica "koji" i upitna zamenica "ko" dve su različite reči koje imaju svaka svoju promenu i ne treba ih mešati.
Drago mi je da vam se dopada, sve primedbe su dobrodošle. Hvala!
Избриши