Pravopisne i stilske nedoumice

Predlog sa:

- Osnovni oblik ovog predloga je s (piše se bez apostrofa!). Oblik sa u starijem jeziku je upotrebljavan samo ispred suglasnika koji otežavaju izgovor s, npr. sa pticom, sa kćerima. Danas se znatno proširila upotreba predloga sa, ali se ipak preporučuje s gde god je to moguće, s prijateljem, s decom, s omladinom, itd. Poneki autori zbog blagozvučnosti radije upotrebljavaju oblik sa ispred vokala, naročito ako ovome sledi još jedno "s"  (sa ispitom, sa osam nogu, zvuči lepše nego s ispitom i s osam nogu). Ispred s, ž, š uvek se koristi predlog sa: sa Željkom (ne s Željkom), sa šurakom, itd.

- Predlog s se upotrebljava u instrumentalu kada instrumental označava društvo (s majkom, s detetom), a ne upotrebljava kada označava oruđe (rukovati mašinom, putovati autobusom).
Treba znati da je predlog s neizbežan kad god se imenica ne može upotrebiti u instrumentalu, bilo zato što je ispred nje broj ili prilog za količinu: rukovati s tri mašine, putovati s više pasoša, itd.

Slovo Đ:

- Kada prevodite neki tekst ili ga lektorišete na kompjuteru, obratite pažnju na upotrebu slova đ i dj;
 pravilna je upotreba slova đ.

Koji, koga:


Koji, kojeg(a), kojem(u) znači isto i jednako je pravilno kao i koga, kome.
Oblik akuzativa kojeg(a) sme se upotrebljavati samo za živa bića: Čovek koga smo sreli.
Kada se zamenica odnosi na nešto neživo ili na imenice zbirnog značenja (kao narod) mora zadržati oblik koji: Poslednji film koji je snimio. 
Odnosna zamenica treba da stoji neposredno posle imenice na koju se odnosi.

Uticaj medija:

Nepravilno: 

Bez da: Bez da me je pitao. > A da me nije pitao. (a da je ispravno)

Ulja nema radi toga što... > Ulja nema zato što...

Izgubio je meč protiv Federera. > Izgubio je meč od Federera.

Sve se češće mogu čuti konstrukcije tipa: 

Odluku ćemo doneti na naučnom veću. - Juče je na upravnom odboru postavljen novi direktor.
Jedine ispravne konstrukcije su: na sednici nastavničkog veća, na sednici Školskog odbora, na zasedanju vlade, itd.

- Nepravilna je sintagma za ovde i za poneti. Pravilno je reći da ponesem, ovde ću da pojedem, itd.

Konstrukcije:

- Smatraju ga za velikog poznavaoca umetnosti. > Smatraju ga velikim poznavaocem umetnosti.

- Pomogao mi je oko dece. > Pomogao mi je da čuvam decu.

Preko Jelene se može objasniti uspeh Marka. > Zahvaljujući Jeleni jedino se može objasniti Markov uspeh.


- Pohod sa ili bez njega. > Pohod sa njim ili bez njega. (Ispravno je samo u priloškoj upotrebi bez imenice: Jeste li za ili protiv?)

- Štrajkuju unazad pet meseci. > Štrajkuju već  pet meseci.

- juče uveče > sinoć

- danas ujutru > jutros

- još uvek > i dalje

- često puta > više puta, ili samo često

NI NEĆU:

Ni ispred ne, neću, nemoj, nemam, nisam, oblik ni ili niti zamenjuje se sa i: "On to ni ne zna." > "On to i ne zna."

Cilj:

- Donesi to ovde. > Donesi to ovamo.
- Čim sam ovde stigao. > Čim sam ovamo stigao.

Gde ideš? > Kuda ideš?
Gde ste pošli? > Kuda ste pošli?

Da + prezent:


Upotreba konstrukcije da + prezent umesto infinitiva u građenju budućeg vremena nije dopuštena u književnom jeziku. 


Doći ću na ručak (Ja ću doći na ručak).

Ne - Ja ću da dođem na ručak.

Menjanje imena kroz padeže:


I ime i prezime muškaraca menjati kroz padeže.

- Volim da gledam Harija Potera.
- Nastup Mika Džegera.

 Kod žena se menja samo ime.

- Volim svoju devojku, Jelenu Petrović.





Singularia tantum:

Postoje imenice koje imaju samo oblike množine (singularia tantum) i pogrešno ih je upotrebljavati u množini.

- Nedostaju nam stručni kadrovi. > Nedostaje nam stručni kadar.

Pluralia tantum:

Postoje imenice koje imaju samo oblike množine (pluralia tantum), ali ih neretko srećemo u nepravilnim oblicima jednine.

- Ovo je moja omiljena novina. > Ovo su moje omiljene novine.
- Učio sam iz skripte. > Učio sam iz skripata. (Imenica skripta je srednjeg roda i menja se na sledeći način: skripta, skripata, dat., instr., lok. skriptima.)

Neslaganje imenica (nekongruentnost): 

- Velika je gužva u i oko stadiona. > Velika je gužva na stadionu i oko njega.
- Letovi iz i za Beč. > Letovi iz Beča i za Beč.
- Vozila sa i bez prikolice. > Vozila sa prikolicom i bez nje.



2 коментара:

  1. Odličan članak. Jedinu primedbu imam u vezi sa tim da su pravilni padeški oblici od "koji" i "kojeg, kojem" i "koga, kome".

    Promena "koji" je sledeća: koji, kojeg(a), kojem, koji (za nežive pojmove)/kojeg (za živa bića), s kojim, o kojem. Oblici: koga, kome, koga, s kim(e), o kom(e) predstavljaju padeške promene upitne zamenice "ko". Određena zamenica "koji" i upitna zamenica "ko" dve su različite reči koje imaju svaka svoju promenu i ne treba ih mešati.

    ОдговориИзбриши

Истакнути пост

Kako se piše imejl, oglas

Vodili smo polemiku kako se pravilno piše prva reč u rečenici, imejlu, oglasu, obrascu... Jedni kažu zapetama treba izdvojiti vokativ, dr...